Karcinom dojke je vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti kod žena širom svijeta. Statistike govore da od 1000 žena oboli svaka sedma ili osma.
– Stadijum u kome se bolest otkrije je veoma važan. Rani stadijum omogućava preživljavanje sa značajno manje komlikovanim terapijama, za razliku od onih formi koje se otkriju kasnije, kada se rade kombinacije hemioterapije, operacije i zračne terapije. Naravno, kroz sve žena prolazi uz porodično okruženje, tako da je socijalni, a potom i ekonomski i nadasve psihološki status pacijentkinje i okruženja jako važan – kazala je dr Sanja Čejović, mr sc. med. i specijalista radiologije u Centru za RTG dijagnostiku Kliničkog centra Crne Gore.
Prevencija, kao i za sve malignitete, podrazumijeva zdrav način ishrane, redovnu fizičku aktivnost, ali za dojku suštinu prevencije čine redovni radiološki pregledi
– Iz tog razloga, kao u zemljama EU i SAD, u našoj zemlji, krajem 2015. je počeo Program prevencije tzv. Skrining program, u koji su uključene žene od 50. do 69. godine, za sada iz četiri opštine: Podgorica, Cetinje, Danilovgrad i Kolašin, koje dolaze na preglede mamografijom na dvije godine u Klinički Centar Crne Gore - Centar za dijagnostiku bolesti dojke. Cilj nam je da kod asimptomatske žene otkrijemo tumore u što ranijoj fazi, kada su manje veličine, na jednom mjestu, neprošireni dalje izvan dojke. Time je izlječenje 100 odsto, a terapije značajno manje komplikovane – objasnila je dr Čejović.
Kada je riječ o mlađim ženama ispod, 50 godine, pregledi podrazumijevaju kombinaciju ultrazvuka i mamografije, koja se inače, radi nakon 40. godine mada i ranije, ali na zahtjev ljekara, zavisno od problema.
– Osim raka dojke, postoje i relativno su česte, kod mlađih žena, benigne promjene, poput cisti, fibroadenoma, zatim sekrecije iz dojki koje mogu biti znak dobroćudne bolesti dojke, ali i upozorenje na oprez i dijagnostiku mogućeg raka – rekla je dr Čejović.
Inicijalno, kod mlađih žena, kako je kazala, pregledi se rade ultrazvukom, a žene se edukuju i savjetuju im se mjesečni samopregled pipanjem dojki, u periodu neposredno nakon ciklusa.
– Pregledi počinju nakon 20. godine, dovoljno je jedanput godišnje, osim ako radiolog zbog građe ili dobroćudnih promjena ne preporučuje češće. Izuzetak su žene sa rizikom. Tu spadaju one čiji su ženski srodnici imali rak dojke, ili je otac imao rak dojke, žene koje su bile na hormonskim (estrogenskim) terapijama, ili žene koje su zbog ozbiljnih bolesti imale zračenje grudnog koša. Tada radiolig, nakon sagledavanja stepena rizika, pravi plan kontrola koji je nešto složeniji, podrazumijevajući osim ultrazvuka i mamografiju nekada prije 40-te godine, pa i magnetnu rezonancu dojki – objasnila je specijalista radiologije.
Po njenim riječima, magnetna rezonanca je dominantna u situacijama kada je otkriven i dokazan tumor da se procijeni proširenost bolesti, nakon čega se opredjeljuje vrsta i ritam terapije. Potom, kod operisanih žena, posebne vrste tumora, radi kontrola, kod žena sa problemom nakon implantacije silikonskih proteza, kod visokorizičnih žena.
– Dojke su specifičan organ sa patološkim promjenama koje su često diferencijalno dijagnostički nejasne, ili pak postoje radiološki nedvosmislene tumorski zloćudne promjene. Stav u svijetu je da se promjena bioptira i tkivo uzeto na taj način, pregleda pod mikroskopom i dobije definitivna dijagnoza. Biopsije su siguran i pouzdan način utvrđivanja prirode promjene u dojkama, koju radi radiolog pod kontrolom ultrazvuka ili mamografije. Donedavno, tabu da se biopsijom sumnjive promjene mogu proširiti, polako se mijenja. Radom i svakodnevnim biopsijama u našem Centru, uspostavljanjem precizne dijagnoze, žene shvataju da time brzo i komforno se uspostavi dijagnoza. Nakon dobijanja patohistološke dijagnoze, ukoliko je benigna promjena nema potrebe raditi hiruršku proceduru – istakla je dr Čejović.
Žene, bez obzira na godine, socijalni ili intelektualni nivo, kako je zaključila, imaju različit odnos i odgovornost prema sebi, tako da neke dolaze redovno na preglede, dok dio odbija. Zato je potrebno, osim „pink oktobra”, kontinuirano pričati o prevenciji raka dojke.
D.B.

---

Uputstvo za samopregled
Irena Raičević, mag. radiološke tehnologije i glavna sestra Odjeljenja za dijagnostiku dojke savjetuje žene kako da urade samopregled.
1. Stanite pred ogledalom sa rukama opuštenim uz tijelo. Pogledati izgled oblik i veličinu dojki.
2. Podignite ruke iznad glave. Ukoliko su grudi veće trebalo bi obje pojedinačno podići i pogledati. Pogledom potražite sve vidljive čvorove, ulegnuća, zaravnjenja, otok i povrede.
3. Kad krenete da se tuširate zasapunjajte ruku. Desnom rukom krenite od lijeve pazušne jame pa preko čitave lijeve strane da napipavate dojku i oko bradavice, postupak ponoviti lijevom rukom.
Glavna sestra je otkrila da na Odjeljenju za dijagnostiku redovno vrše edukaciju i savjetuju pacijentkinje šta je za njihovu dob najbolje da urade.
– Ultrazvuk i mamografiju je najbolje raditi od petog do 12. dana menstrualnog ciklusa. Ultrazvuk do 40. godine se radi jednom godišnje, a mamografija prvi put posle 40. godine, a svaku narednu mamografiju ponoviti na dvije godine – kazala je Raičević.
Kako je naglasila, pacijetkinja bi prije snimanja trebalo da je istuširana i da ne stavlja kreme i dezodoranse po koži pazuha i dojki. Najvažnije je da bude maksimalno opuštena i da sarađuje sa tehničarom.



”Žene, bez obzira na godine, socijalni ili intelektualni nivo imaju različit odnos i odgovornost prema sebi, tako da neke dolaze redovno na preglede, dok dio odbija